treće predavanje iz naše serije predavanja o političkoj ekonomiji održat će dr.sc. Katarina Ott, direktorica Instituta za javne financije, na temu “Fiskalna transparentnost, odgovornost vlasti i participacija građana”. Predavanje će se održati u četvrtak, 24. svibnja 2012. u 18:00h u konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta (2.kat).

Informacije o terminima i detaljima ostalih predavanja moć ćete naći na adresi www.diskrepancija.org.

Vidimo se u četvrtak i slobodno proslijedite poziv svim zainteresiranima!

uredništvo časopisa “Diskrepancija” objavljuje natječaj za prevoditelj/ic/e za novi broj Diskrepancije! Ako studirate sociologiju i anglistiku onda ste idealan kandidat, no to nije nužan uvjet. Dakle, ukoliko smatrate da možete prevesti neki tekst kvalitetno i ako vas pritom zanimaju ekonomske teme, ovo je svakako prilika za vas.

Prijevodi se ne plaćaju jer nemamo novaca za to, no, osim časti da vam prijevod bude objavljen u Diskrepanciji i prilike da naučite malo više o ekonomskim temama, ovo je sjajna prilika da vježbate prevođenje i svakako može poslužiti kao lijepa stavka u životopisu budućih prevoditelja/ica (ali i ostalih).

Svi zainteresirani neka se jave na mail diskrepancija@gmail.com do 25. svibnja 2012. kako bi dobili probni tekst (1-2 kartice) za prijevod. Bit ćemo vam zahvalni ako proslijedite ovaj poziv svima potencijalno zainteresiranima!

Uredništvo “Diskrepancije”

U ovom projektu bavit ćemo se kulturnim memorijama koje su formirane izvan formalnih povijesnih diskursa, ali artikuliraju s tim diskursima, te analizom procesa kojim su memorije postale dio popularne kulture. Istraživat ćemo različitu građu (performans, usmene povijesti, film, umjetnost, urbani prostor …) s posebnim fokusom na analizu popularizacije memorije; analizu načina na koji je sjećanje ispripovijedano kroz popularnu kulturu.

Realizira se kroz 10 susreta – dva ciklusa istraživačkih radionica i tribina tijekom svibnja/lipnja te tijekom studenog/prosinca.

Autorica i voditeljica je dr. sc. Senka Božić. Voditelji/ice pojedinih radionica i tribina te gostujući predavači/ice su znanstvenici/e i umjetnici/e kojima je ova tema dio znanstvenog ili umjetničkog interesa.

Više o projektu ovdje.

Teme susreta i radionica:

22.5.2012. dr.sc. Mislava Bertoša i Sandra Antulov
Živjela perverzija na Lezbožednom trgu

29.5.2012. dr.sc. Valentina Gulin-Zrnić
Kvartovska spika i sjećanje: urbani lokalizmi u Novom Zagrebu

5.6.2012. Barbara Matijević,
„I am 1984“

12.6.2012. dr.sc. Mario Vrbančić
Politička teologija filma

19.6.2012. dr.sc. Senka Božić
Svjetlosni fragmenti: mapiranje sjećanja

——————————–
U Centru za kulturu «Trešnjevka», Park Stara Trešnjevka 1,
od 20.00 – 21.30 sati. Sudjelovanje je besplatno.

Osoba za kontakt i prijave za sudjelovanje:
Veselko Leutar; leutar@cekate.hr, www.cekate.hr, 091 3027 414

Predavač je posvetio nekoliko riječi dvojici klasičnih političkih ekonomista, Ricardu i Smithu, prišivši im oznaku liberizma, pažljivo distingviranu od liberalizma Millovog tipa; dok se potonji zanima koliko za striktno ekonomsku, toliko i za društveno-političku problematiku, posebice za pitanje slobode na razmeđi tog dvoga (tako liberalizam Millovog tipa dozvoljava neku vrstu socijalne države, jer nema političkih bez osnovnih ekonomskih sloboda), dotle se liberizam, kojemu pripadaju ova dvojica, koncentrira isključivo na ekonomsku slobodu i zagovara nevidljivu ruku nereguliranu od strane države.
Slijedi Marxova kritika klasične političke ekonomije, usmjerena prvenstveno na koncepciju tržišta kao autoregulatornog mehanizma: takva koncepcija samo je pokušaj oznanstvenjivanja ideologije, koja u ispravno shvaćenom smislu (Mannheimovom, op.a.) u svojoj krajnjoj instanci postaje zapravo ontologijom. Bitak svijeta u tom horizontu mišljenja jest kapital, a profit je njegov logos. Time se kapitalizam nadaje kao okoštala metafizička kategorija, a ne kao povijesno nastalo stanje stvari, koje može nestati kako je i nastalo. Marx u filozofskom smislu dakako ne poriče stabilnost tome poretku, jer kao dijalektičar vjeruje u bitnu monolitnost povijesnih epoha, ali one su za njega zapravo etape, nužno predodređene da jednom budu prevladane.

Zatim predavač iznosi dvije glavne kasnije “kontroverze” oko Marxovih ideja, jednu iz aktualizirane društveno-političke ravni, a drugu više akademskog karaktera. Prvo, zadržavši se malo na pitanju prevladavanja kapitalističke epohe, predavač izdvaja dvije struje tumača i nastavljača Marxova učenja o nužnom kraju kapitalizma: fataliste, koji kažu da kraj kapitalizma ionako mora nastupiti i da se čovjek samo treba prepustiti struji, živjeći uronjen u sadašnji (kapitalistički) društveni bitak; voluntariste, koji pozivaju na akciju i smatraju da se kraj kapitalizma može drastično ubrzati. Primjer prvog stajališta jest tradicionalna (ne ova današnja) europska socijaldemokracija, dok je primjer drugog Oktobarska revolucija u Rusiji. Drugo, navodi učestale kritike zastarjelosti Marxove radne teorije vrijednosti, koje između ostalog naglašavaju udio tehnologije u proizvodnji vrijednosti kad je riječ o suvremenoj ekonomiji. Odgovor marksista je da iako to stoji, višak vrijednosti i dalje biva otuđenim od radnika.

Opako ću zloupotrijebiti funkciju zapisničara i navesti ovdje jedan zabavan citat omrznutog Friedmana, koji možda samo naizgled paradoksalno reproducira Marxa bliže njegovim izvornim idejama, kako mi se čini: ”Marxov silogizam ide otprilike ovako: Sadašnji i minuli rad (potonji je onaj rad koji stvara sredstva za proizvodnju – izumi, tvornice koje proizvode strojeve za druge tvornice i sl., op. a.) jesu eksploatirani jer ne dobivaju natrag svu vrijednost koju proizvode. Jedino što ostaje nejasno jest kako minuli rad može biti adekvatno nagrađen, osim u obliku elegantnih nadgrobnih ploča.” Iz ovoga slijedi da je Marx sasvim jasno uračunao ulogu tehnologije u proizvodnji, samo što je njegova vrijednosna orijentacija puno dublja i dalekosežnija od jednostavnog kapitalističkog quid pro quo (prišivenog Marxu u navedenim kritikama možda jednostavnim psihološkim mehanizmom projekcije): sažeto, društveno vlasništvo je transgeneracijsko. Kapitalist je jednostavno suvišan. Ako ćemo pak empirijski, pristajući pritom uz Friedmanovo gledište, dovoljno je pogledati poklapaju li se izdaci za sadašnji (a ne minuli) rad u suvremenom kapitalističkom poduzeću s razmjenskom vrijednošću proizvedenih dobara i usluga, pa je sasvim jasno da marksistička perspektiva još uvijek govori neku istinu o zbilji. Druga je stvar što se možda ona ne poklapa s poimanjem “znanstvenog”, što je etiketa koju je buržoaska ekonomija uzurpirala, ne pristajući na razmatranje sasvim drugačije vrijednosne orijentacije, kao što uostalom ne pristaje ni na razmatranje dubljih temelja vlastite vrijednosne orijentacije.
Natrag na predavanje: završilo je razmatranjem aktualne opozicije sadašnjem (kapitalističkom) društvenom bitku i njegovom logosu (profitu). Istaknut je primjer argentinske predsjednice Kirchner, koja je inicirala nacionalizaciju (predavač je pažljivo izbjegao ovaj pojam i stalno govorio o “eksproprijaciji”) ključnih resora, prvenstveno energetike. zamjerivši se tako globalnim tokovima financijske, pa tako i političke moći.

Uslijedila je diskusija. Prvo pitanje odnosilo se na neoklasičnu reviziju klasične političke ekonomije (tzv. marginalističku revoluciju), koja je prema predavaču samo potcrtala koncepciju autoregularnog zakona ponude i potražnje i udahnula novu moralnu snagu socijaldarvinističkim argumentima.

Zatim je uslijedilo drugo, puno zanimljivije pitanje: je li taj kapitalistički društveni bitak neki impersonalni Nemesis, izmakao ljudskoj kontroli, ili je moguće izdvojiti konkretne socijalne mehanizme i sustave motivacija koji ljudima od krvi i mesa na ključnim pozicijama omogućavaju (ili ih tjeraju) da takav sustav održavaju i pogoršavaju, pa bi onda bilo moguće i konkretnije teoretiziranje o njima, umjesto perpetuiranja velikih marksističkih metahistorijskih narativa. Završilo je preporukom knjige koja se baš time djelomice bavi, čije će jedno poglavlje biti objavljeno u narednom broju našeg časopisa. Riječ je o knjizi Josepha Stiglitza, (2009) ”Freefall: The Sinking of the Global Market Economy”. London: Penguin; (napomena: to je jedno od dva izdanja).

Lijep pozdrav svima,
Marko Lucić

Uredništvo časopisa Kluba studenata sociologije ”Diskrepancija” Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva sve zainteresirane studentice i studente da pošalju autorske radove za objavu u idućem broju. Novi broj časopisa “Diskrepancija” bavit će se teorijskim promišljanjem aktualnih ekonomskih fenomena iz perspektive društvenih znanosti, s naglaskom na ekonomsku sociologiju.

Prednost imaju radovi vezani uz temat, no prihvaćaju se i radovi ostalih društveno-humanističkih tema. Molimo autore/ice da imaju na umu interdisciplinarni karakter časopisa te nastoje radove prezentirati na način prihvatljiv čitateljima s raznih područja. Rok za slanje radova ističe krajem rujna.

Upute o oblikovanju teksta možete pronaći na zadnjim stranicama bilo kojeg broja časopisa ili na internetskoj stranici časopisa:

http://diskrepancija.org/sekcije/casopis-diskrepancija/naputak-suradnicima

Radove možete slati na našu e-mail adresu (diskrepancija@gmail.com) ili tiskanim putem. Nemojte se ustručavati postaviti pitanje ili tražiti upute.

Srdačno,

uredništvo časopisa “Diskrepancija”

Klub studenata sociologije “Diskrepancija”
s naznakom: “za časopis”
Filozofski fakultet
Ivana Lučića 3
10 000 Zagreb, Hrvatska
Tel. + 385 1 6120 000

Gost predavač je ovoga puta profesorica Tanja Bukovčan s odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju FFZG-a, naslov njenog predavanja je “Mirna smrt je pravo svakoga”: smrt kao izbor i/ili smrt kao roba”.
Početak predavanja predviđen je u 17h, večera će bit između 18:30 i 19h.

Cijena brdskih je 40kn za članove i 50kn za nečlanove Kluba. Sve ostale informacije, o točnom vremenu nalaska, polaska, mogućim rutama itd. dobit ćete početkom idućeg tjedna.

Svoje prijave i plaćanje možete obaviti prema vlastitoj godini studiranja kod:
1. god. – Deana Vincelj i Ksenija Lončarić (091/1885858)
2. god. – Glorija Grujić (098 903 7942) i Goran Ilić (095 879 0400)
3. god. – Ina Herceg (091 944 5172) i Petar Šindija (095 907 3239)
4. god. – Katarina Jaklin (091 165 9885) i Josip Ivišić (0958461254)
5. god. i ostali – Marija Gašpar (099 682 3808) i Vlatka Šupe (091 577 2780)

Prijave i plaćanje do srijede navečer 16.5.

Pozdrav od ekipe za brdo!

Dragi Diskrepanti,

pozivamo vas na treću ovogodišnju filmsku večer kluba sociologa, ovoga puta na temu “Sociološki i antropološki pogled na prehrambene navike ljudi danas”

Film koji ćemo puštati zove se ”Food Matters” (2008) i prvi je iz serije dokumentaraca o prehrambenim navikama ljudi danas iz istoimene inicijative vrhunskih nutricionista i liječnika o kojoj možete više saznati ovdje: http://www.foodmatters.tv/content/the-film

drago nam je najaviti drugo predavanje iz naše serije predavanja POLITIČKA EKONOMIJA.
Predavanje na temu “Marxova kritika političke ekonomije” održat će prof.dr.sc. Lino Veljak s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje će se održati u utorak, 8. svibnja 2012. u 18:00h u konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta (2.kat).

Informacije o terminima i detaljima ostalih predavanja moć ćete naći na adresi www.diskrepancija.org.

Veselimo se vašem odazivu!

drago nam je najaviti drugu seriju predavanja u organizaciji Kluba studenata sociologije “Diskrepancija” koja će se baviti temom političke ekonomije. Planiramo održati sedam predavanja tijekom ovog semestra, a predavači će osim sociologa, biti ekonomisti, politolozi, filozofi.

Neke od tema kojima ćemo se baviti su javna dobra, socijalne politike, fiskalna transparentnost, ekonomija rada i sl. Među predavačima koje očekujemo bit će Zdravko Petak, Katarina Ott, Vojimir Franičević, itd.

—————–
Prvo predavanje u nizu bit će predavanje prof.dr.sc. Vlade Puljiza s Pravnog fakulteta (Studijski centar socijalnog rada) koje će se održati u četvrtak, 03. svibnja 2012. u 18:00h u konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta (2.kat) na temu “Socijalna politika – aktualni izazovi”.
—————–

Informacije o terminima i detaljima ostalih predavanja moć ćete naći na adresi www.diskrepancija.org.

Veselimo se vašem odazivu!

Je li moda carstvo igre i lepršavosti, jutarnje rumenilo novog doba ili pak muka modernog čovjeka – beskrajna dosada vječnog vraćanja istog ispražnjena od svakog smisla?

Utorak, 24.4.2012. god. u 19.30 sati
Centar za kulturu Trešnjevka
Park Stara Trešnjevka 1

Osoba za kontakt:
Veselko Leutar, dipl.soc.
leutar@cekate.hr