Naputak suradnicima

Diskrepancija objavljuje studentske radove s područja društveno-humanističkih znanosti, prikaze i recenzije hrvatskih i stranih knjiga i časopisa, prikaze događaja (skupovi, predavanja, tribine…), te druge vrste priloga kao što su prijevodi, intervjui, bibliografije i dr.

Svaki rad priložen za objavljivanje prolazi kroz postupak recenziranja od strane članova uredništva. Uredništvo pridržava pravo da rukopis redakcijski prilagodi propozicijama časopisa i standardima hrvatskog književnog jezika. Rukopisi se ne vraćaju.

Molimo autore da imaju na umu interdisciplinarni karakter časopisa, te da nastoje svoje radove prezentirati na način koji će biti prihvatljiv čitateljstvu s raznih područja.

Oprema radova

Radove je potrebno poslati (dvostruki prored) u MS Word dokumentu kao privitak email-u (attachment) na: diskrepancija@gmail.com. Radovi se također mogu slati u tiskanom obliku na adresu uredništva:

Klub studenata sociologije “Diskrepancija”
s naznakom: “za časopis”
Filozofski fakultet
Ivana Lučića 3
10 000 Zagreb, Hrvatska
Tel. + 385 1 6120-000

Grafički prilozi (tablice, grafikoni, crteži i sl.) moraju biti izrađeni crno-bijelo na zasebnim listovima istog formata. U tekstu valja jasno označiti mjesto svakog grafičkog priloga. Svi grafički prilozi trebaju biti proviđeni naznakom izvora podataka.

Radu treba biti priložen sažetak na hrvatskom jeziku od najviše 200 riječi kojim se ukazuje na svrhu rada, najvažnije rezultate i zaključak. Sažetak se prilaže na zasebnom listu s navedenim imenom i prezimenom autora, naslovom rada i oznakom “Sažetak”. Na kraju sažetka, pod oznakom “ključne riječi” potrebno je navesti abecednim redom najviše 7 najvažnijih pojmova koji se obrađuju u tekstu.

Preferira se opseg radova, uključujući sažetak, ključne riječi, bilješke i bibliografiju (popis literature), izmedju 15 i 20 autorskih kartica (1 kartica = 1800 znakova sa slobodnim mjestima).

U gornjem lijevom uglu prve stranice valja navesti ime i prezime autora, naziv i adresu fakulteta, studijsku grupu ili smjer te godinu na kojoj se autor trenutno nalazi. Poželjno je navesti i kućnu adresu, telefon te adresu elektronske pošte (e-mail). Na istoj stranici valja navesti dosad objavljene radove.

Navode iz drugih djela treba označiti u tekstu, a ne u bilješkama. Ako se navode tuđe ideje, podaci, rezultati, hipoteze i slično, a da se pritom ne citira doslovce, izvor se stavlja u zagrade i sadrži prezime autora i godinu izdanja; ako je u popisu literature više autora istog prezimena, dodaje se i inicijal imena, npr. (Zerubavel, 1999.) odnosno (P. Bourdieu, 1963). Ako su dva autora jednog djela, stavljaju se oba prezimena, npr. (Blumer i McQail, 1968). Ako su autora tri i više, iza imena prvog autora stavlja se kratica “et al.”, et alii, a ostali se autori ne navode, npr. (Vukojević et al., 1999). Ako je u popisu literature navedeno više radova istog autora koji su objavljeni iste godine, razlikuje ih se slovima a, b, c itd. koja dolaze iza oznake godine, npr. (Giddens, 1989b). Ako se djela drugih autora citiraju doslovce, iza oznake godine izdanja stavlja se dvotočka i broj stranice, npr. (Keane, 1991:84). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi puta, odnosno ne koriste se oblici poput “ibid.”, “op. cit.”, “loc.cit.” i slično.

Navodi i citati iz dnevnog, tjednog i sličnog tiska mogu se navoditi na dva načina. U slučaju navođenja vijesti, objavljenih dokumenata ili podataka, dakle tekstova u kojima autorstvo nije naglašeno ili je nepoznato, kosim pismom navodi se naziv tiskovine i nadnevak izdanja, npr. (Vjesnik, 1. XII. 1999). Ako se iz dnevnog, tjednog i sličnog tiska navode izrazito autorski članci i navode teze njihovih autora (komentari, kolumne i sl.), podaci o izvoru stavljaju se u popis literature te se navode kao i ostali članci, npr. (Banac, 1998).

Navodi i citati djela koja su preuzeta sa interneta navode se poput ostalih, ovisno je li riječ o članku iz časopisa, knjizi i dr., s tim da se potpuni podaci o izvoru i URL adresa navode u bibliografiji.

Bilješke se označavaju arapskim brojevima povrh zadnjeg slova riječi na koju se odnose, a navode se ispod crte na stranici na kojoj su označene (fusnote, footnotes). Bilješke valja koristiti isključivo za dodatna pojašnjenja, digresije ili komentare.

Bibliografija (popis literature) sadrži sve radove koji se navode u tekstu i to poredane abecednim redom prema prezimenima autora (odnosno imenima ako ima više autora istog prezimena). Radovi istog autora navode se kronološkim redom objavljivanja na način da posljednje objavljeno djelo dolazi prvo. Ako se navodi više radova istog autora objavljenih iste godine, valja ih razlikovati slovima (a, b, c, itd.) iza oznake godine objavljivanja. Primjeri navođenja djela u popisu literature:

• članak u časopisu
  Alexander, Jeffrey, C. (2004.) “Cultural Pragmatics: Social Performance Between Ritual and Strategy”. Sociological Theory22(4): 527-573.
  (Prvi broj iza naslova označava godište, broj u zagradama broj u okviru godišta, a brojevi nakon dvotočke stranice)
• članak u zborniku
  Foucault, Michel (1991.) “What Is an Author” U: Mukerji, Chandra i Schudson, Michael (ur.): Rethinking Popular Culture. Contemporary Perspectives in Cultural Studies. Berkeley-Los Angeles-London: University of California Press. Str. 446-465.
• knjiga (s jednim autorom)
  Baudrillard, Jean (1984.) The Consumer Society: Myths and Structures. London-Thousand Oaks-New Delhi: SAGE Publications.
• knjiga (s dva ili više autora)
  Fung, Archon i Erik O. Wright (2003.) Deepening Democracy: Institutional Innovations in Empowered Participatory Governance: Volume IV, Real Utopias Project Series. London: Verso
• anonimna djela
  (u popisu literature uvrštavaju se abecednim redom prema prvoj riječi naslova ili, ako se označavaju s tri zvjezdice, na početku popisa): 
  • Uputstvo o informisanju javnosti o oružanim snagama za vreme neposredne ratne opasnosti i rata. Beograd: Državni sekretarijat za narodnu odbranu. 1969.; ili:
  • *** (1969) Uputstvo o informisanju javnosti o oružanim snagama za vreme neposredne ratne opasnosti i rata. Beograd: Državni sekretarijat za narodnu odbranu.
• djela sa interneta
  Sloterdijk, Peter (1995.), “Ist die Welt verneinbar? Ueber den Geist Indiens und die Abendlaendische Gnosis” Belgrade Circle Journal, URL: http://www.usm.maine.edu/~bcj/ (24.6.2004.) (Datum kada je posjećena web stranica).
• djela iz Internet pretplatničkih baza podataka poput EBSCO (članak u časopisu)
  Griswold, Wendy (1992). “The Sociology of Culture: Four Good Arguments (and One Bad One)”. Acta Sociologica 35(4): 323-328. Online. EBSCO Host. Rujan 1996.